U krvi normalnog čovjeka nalazi 3 do 4 miligrama mokraćne kiseline. Mokraćna kiselina proizvod je mijene bjelančevina od kojih je sagrađena jezgra stanice. Događa se da se bolest ne zapazi, iako su porasle količine mokraćne kiseline. Najveći dio mokraćne kiseline izlučuje se pomoću bubrega u mokraću, a manji dio crijevima. Naslage rnokraćne kiseline, odnosno njenih kristala, nazivamo toti-ma. Oni se sporo talože na jednom mjestu, a vidljivi su tek nakon desetak godina taloženja. Kolika je sporost toga taloženja vidi se i po tome što je ukupna težina taloga između 3 i 5 grama. Ako se talože u bubrezima, mogu nastati bubrežni karnenci. Tofi se stvaraju brže ako je oštećena funkcija bubrega. Oni se brzo talože kad je povećana mokraćna kiselina i kad se bubrezi rano oštete. To je razlog što se veoma rijetko pojavljuju u mladim godinama.
Prvi znak bolesti je iznenadna bol u zglobu. Bol je žestoka. To se događa uglavnom noću ili ujutro, nakon ustajanja. Kod prvog napada redovito boli samo jedan zglob i to gotovo uvijek zglob nožnog palca. Medutim, poslije može biti zahvaćen svaki zglob koljena, lakta ili šake. Oboljeli zglob za kratko vrijeme jako otekne, pocrveni i topao je. Cak i dodir laganog pokrivača izaziva bol. Bo-lesnik ima povišenu temperaturu. Prvi napad prolazi za desetak dana, čak i ako se ne liječi, iako oteklina i osjećaj mogu i dulje potrajati. Kad se sve smiri, bolesnik se osjeća potpuno zdravim. Oboljeli zglob je bezbolan i pokretljiv sve do novog napada do kojega dolazi za nekoliko mjeseci ili godina. Rijetki su slučajevi da se napad više ne ponovi. Kod drugog napada radi se o istom ili drugom zglobu. Svaki novi napad je sve teži i bolniji. Sve se češće ponavlja i traje sve dulje. Kod svakog napada zglobovi stradaju. Postupno dolazi do teškog gihta i deformacije zglobova. Uz to se zglobovi ukoče. Na tom se stupnju pojavljuju tofi. Prva pri-mjetna naslaga tofa javlja se uglavnom na nožnom palcu, a poslije po cijelom stopalu, tako da cipele postaju tijesne. Tofi se na tom stupnju mogu znatno povećati, raspasti i procuriti. Cest je slučaj da bolesnici izmokre pijesak ili sitne kamence, što može biti prvi znak da boluju od gihta.
Liječenje
Sastav caja:
60 g vrbove kore
60 g listova hrasta
40 g stabljike majčine dušice
40 g stabljike kilavice
30 g listova i cvjetova kantarije muške
20 g stabljike konjogriza
20 g ive trave bez žila
10 g korijena koprive
10 g listova pelina
10 g stucane crne smrekove bobe
10 g stabljike rusomače
10 g listova peršuna
10 g peteljki od trešanja (bolje: od divljih tresanja) 10 g listova breze
Pripremanje i primjena čaja:
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 10 g mješavine trava i kuhati poklopljeno na laganoj vatri 2 minute. Kad se čaj ohladi, procijediti ga u drugu posudu i dodati mu 2 jušne žlice meda i 2 jušne žlice svježeg limunovog soka. Piti 3 puta dnevno po 1 dcl prije i poslije jela, a preostali dio između obroka.
Umjesto vode piti čaj od mješavine slijedećih trava:
40 g samljevene šipurike
40 g listova medveđeg grožđa
30 g stabljike morača
20 g korijena slatke paprati
20 g stabljike majčine dušice
10 g stabljike preslice
Pripremanje i primjena čaja:
Trave isjeći i smiješati. U 1 litru prokuhane i ohlađene vode namočiti 12 sati 5 g mješavine trava, a zatim kuhati poklopljeno 1 minutu. Kad se čaj ohladi, procijediti ga u bocu i piti prema potrebi, umjesto vode.
Umjesto navedenog osnovnog čaja, može se koristiti i čaj od mješavina trava (koji je takoder jako koristan):
80 g stucane crne smrekove bobe
80 g stucane crvene smrekove bobe
50 g sitno isjeckana korijena slatke paprati
50 g sitno isjeckana korijena koprive
40 g sitno isjeckana korijena peršuna
30 g korijena pirevine
Pripremanje i primjena čaja:
Čaj se priprema i upotrebljava kao prethodni osnovni čaj. Urnjesto vode pije se sok od loze ili umjereno pripremljen čaj od žila ježovine: u 1 litru proključale vode stavi se 5 g sitno isjeckanih žila ježovine i kuha poklopljeno 1 minutu. Hladnom i procijede-nom čaju dodati sok iz polovice limuna ili iz 1 naranče.
